Oralno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja i važan čimbenik ukupne kvalitete života. Samo zdrava usna šupljina omogućuje prehranu, govor i socijalni kontakt bez ikakvih teškoća. Oboljenja usta i zuba, karijes (zubni kvar) i bolesti potpornog aparata zuba važni su za individualno zdravlje, ali i zdravlje društva u cjelini i imaju javnozdravstveni značaj.
Rizični čimbenici i simptomi karijesa
Zubni karijes nastaje uzajamnim djelovanjem četiri osnovna čimbenika: stanja zuba odnosno kvalitete cakline i cementa, prisutnosti mikroorganizama u zubnom plaku, sniženog pH sline (niži od 5,5) uslijed načina prehrane, te proteklog vremena. Ovi čimbenici određuju brzinu i opseg stvaranja zubnog plaka koji je glavni uzrok nastanka karijesa.
Prvi vidljivi znak pojave zubnog karijesa je promjena boje zuba na mjestu nastanka karijesa. Premda izvana karijes može izgledati poput točkice, ispod površine cakline zapravo može biti izrazito velik i dubok. Najčešći simptomi koji mogu ukazivati na karijes su osjetljivost zubi na toplo, hladno i slatko. No, u početku nastajanja karijesa, u fazi karijesa cakline osjetni simptomi ne moraju biti prisutni sve dok karijes ne prodre u dublje slojeve. Tada dolazi do podražaja živčanih nastavaka u dentinu, što se na podražaj slatkog, toplog ili jačeg žvakanja i zagriza može osjetiti kao zubobolja koja prestaje nakon što prestane podražaj. Ako se karijes proširi i zahvati zubnu pulpu (živac), javlja se bol zuba koja nakon podražaja ne prolazi ili se bol javlja spontano, bez podražaja.
Prevencija
Redovito pranje zuba pastom koja sadržava fluoride
Smanjenje unosa hrane i pića koja sadržavaju šećer
Redoviti odlasci na preglede stomatologu
Četkanjem zubi se mehanički odstranjuju naslage na zubima koje, ako su dulje prisutne, utječu na nastanak karijesa. Bakterije se hrane šećerima odnosno razgrađuju ih, pri čemu nastaju kiseline koje dovode do snižavanja pH vrijednosti usne šupljine i demineralizacije cakline tenastanka zubnog karijesa. Najčešća mjesta nastanka zubnog karijesa su jamice griznih površina stražnjih zuba i sva ona mjesta koja se otežano i nedovoljno čiste, poput prostora između zuba ili loših postojećih ispuna u kojima se zadržava hrana.
Redovita oralna higijena podrazumijeva pranje zuba oko tri minute nakon svakog obroka, pri čemu se trebaju četkati svi zubi, posebno oni stražnji, a ne samo oni u vidljivom području. Osim četkice za zube treba koristiti zubni konac za čišćenje prostora među zubima koji su nedostupni zubnoj četkici.
Izuzetno je važno svakih tri do šest mjeseci posjetiti doktora dentalne medicine koji će zube temeljito pregledati, spriječiti nezamijećeno širenje karijesa, smanjiti eventualnu bol i spriječiti infekciju zubne pulpe.
Djecu treba od malih nogu učiti navici održavanja oralne higijene, svakodnevnom pranju zubi i izbjegavanju prevelike konzumacije slatkiša, gaziranih i ostalih slatkih pića koja mogu dugoročno utjecati na oštećenje zubi. Već od samog početka razvoja zubi djecu treba redovito voditi na pregled doktoru dentalne medicine radi praćenja razvoja i napretka razvoja zubi.
U održavanju zdravlja zubi važno je jesti zdravu hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima, mineralima, integralnim žitaricama i općenito hranu koja se ne lijepi za zube i koju treba duže žvakati poput voća i povrća.
Provedbom sveobuhvatnih preventivnih mjera može se postići znatno poboljšanje dentalnog zdravlja, uz pravodobnu sanaciju već postojećih karijesnih šupljina na mliječnim ili trajnim zubima, što bi kroz određeno razdoblje trebalo dovesti do smanjenja broja karijesa.
IZVOR: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
